Saved in:
| Main Author: | |
|---|---|
| Format: | Recurso digital |
| Language: | Serbian |
| Published: |
Zenodo
2025
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://doi.org/10.5281/zenodo.15196884 |
| Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
| _version_ | 1866901685633286144 |
|---|---|
| author | Jevtic, Marija |
| author_facet | Jevtic, Marija |
| contents | <p>Mentalno zdravlje je neophodno u svakoj fazi života, od detinjstva i adolescencije do odrasle dobi. Ciljevi održivog razvoja (COR) pozivaju na promociju mentalnog zdravlja i blagostanja, poštujuci ljudska prava, i u skladu sa Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom (Convention on the Rights of Persons with Disabilities<br>- CRPD). Pandemija COVID-19 istakla je neadekvatnu organizaciju sistema i usluga mentalnog zdravlja širom sveta. To je imalo za rezultat štetne efekte na institucije, nedostatak kohezivnih društvenih mreža, izolaciju i marginalizaciju mnogih pojedinaca sa mentalnim zdravstvenim problemima, zajedno sa fragmentiranim<br>i insuficijentnim uslugama za mentalno zdravlje u zajednici. Prirodne katastrofe, intenzivirane klimatskim promenama, kao što su poplave, oluje, šumski požari i toplotni udari, uticu direktno i akutno na ljudsko zdravlje i kvalitet života i imaju ogromne posledice na mentalno zdravlje. Veliki izazov je životna sredina koja se<br>brzo menja, kao i cinjenica da nove generacije dece rastu u razlicitim sredinama, punim rizika zbog klimatskih promena i razlicitih katastrofa, što je potencijalni okidac za psihicke probleme (depresija, anksioznost, samoubistvo i drugi mentalni poremecaji). U aktivnostima od znacaja za unapredenje mentalnog zdravlje svi imaju odgovarajucu ulogu – kreatori politike, pružaoci usluga, civilno društvo, kao i osobe sa iskustvom razlicitih psihosocijalnih izazova, a takode i mediji. Briga o mentalnom zdravlju treba da obuhvati najviše standarde ljudskih prava i bolji život za sve osobe sa mentalnim zdravstvenim problemima i psihosocijalnim invaliditetom, kao i njihove porodice (ukljucujuci odnose, posao, porodicu, stanovanje i obrazovanje).<br>Neophodno je raditi na uspostavljanju otpornih zajednica, na novoj generaciji koja je odgovornija za razlicite krize i sa boljim kapacitetom mentalnog zdravlja. Promena nacina razmišljanja vezana za sve buduce krize (ukljucujuci ratove, prirodne katastrofe i pandemijske krize) je i pitanje mentalnog zdravlja i društveno pitanje.</p> |
| format | Recurso digital |
| id | zenodo_https___doi_org_10_5281_zenodo_15196884 |
| institution | Zenodo |
| language | srp |
| publishDate | 2025 |
| publisher | Zenodo |
| record_format | zenodo |
| spellingShingle | MENTALNO ZDRAVLJE I PSIHOSOCIJALNA PODRŠKA U KRIZNIM SITUACIJAMA Jevtic, Marija mentalno zdravlje, psihosocijalna podrška, krizne situacije <p>Mentalno zdravlje je neophodno u svakoj fazi života, od detinjstva i adolescencije do odrasle dobi. Ciljevi održivog razvoja (COR) pozivaju na promociju mentalnog zdravlja i blagostanja, poštujuci ljudska prava, i u skladu sa Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom (Convention on the Rights of Persons with Disabilities<br>- CRPD). Pandemija COVID-19 istakla je neadekvatnu organizaciju sistema i usluga mentalnog zdravlja širom sveta. To je imalo za rezultat štetne efekte na institucije, nedostatak kohezivnih društvenih mreža, izolaciju i marginalizaciju mnogih pojedinaca sa mentalnim zdravstvenim problemima, zajedno sa fragmentiranim<br>i insuficijentnim uslugama za mentalno zdravlje u zajednici. Prirodne katastrofe, intenzivirane klimatskim promenama, kao što su poplave, oluje, šumski požari i toplotni udari, uticu direktno i akutno na ljudsko zdravlje i kvalitet života i imaju ogromne posledice na mentalno zdravlje. Veliki izazov je životna sredina koja se<br>brzo menja, kao i cinjenica da nove generacije dece rastu u razlicitim sredinama, punim rizika zbog klimatskih promena i razlicitih katastrofa, što je potencijalni okidac za psihicke probleme (depresija, anksioznost, samoubistvo i drugi mentalni poremecaji). U aktivnostima od znacaja za unapredenje mentalnog zdravlje svi imaju odgovarajucu ulogu – kreatori politike, pružaoci usluga, civilno društvo, kao i osobe sa iskustvom razlicitih psihosocijalnih izazova, a takode i mediji. Briga o mentalnom zdravlju treba da obuhvati najviše standarde ljudskih prava i bolji život za sve osobe sa mentalnim zdravstvenim problemima i psihosocijalnim invaliditetom, kao i njihove porodice (ukljucujuci odnose, posao, porodicu, stanovanje i obrazovanje).<br>Neophodno je raditi na uspostavljanju otpornih zajednica, na novoj generaciji koja je odgovornija za razlicite krize i sa boljim kapacitetom mentalnog zdravlja. Promena nacina razmišljanja vezana za sve buduce krize (ukljucujuci ratove, prirodne katastrofe i pandemijske krize) je i pitanje mentalnog zdravlja i društveno pitanje.</p> |
| title | MENTALNO ZDRAVLJE I PSIHOSOCIJALNA PODRŠKA U KRIZNIM SITUACIJAMA |
| topic | mentalno zdravlje, psihosocijalna podrška, krizne situacije |
| url | https://doi.org/10.5281/zenodo.15196884 |